Drasnice

Drašnice, malo primorsko mjesto smješteno je desetak kilometara južno od Makarske, na putu za Dubrovnik. Danas broji nešto više od tristo stanovnika, a krajem devetnaestog stoljeća, ovo mjesto brojilo je preko 900 ljudi.
Sam naziv mjesta Drašnice vuče podrijetlo od drače žestice, koja se javlja u obilnim količinama na širem području Dalmacije. Samo mjesto se prvi put spominje u turskim dokumentima s kraja 15. stoljeća. No, život na prostoru Drašnica bujao je od davnina. Ostaci materijalne kulture na prostoru Drašnica datiraju se čak preko 8000 godina unatrag u povijest.

banner drasnice1

Drašnice is a tourist locality in southern Dalmatia, Croatia, located between Makarska and Ploče. The population is 328. 
The village lies underneath the Biokovo mountain, at the Jadranska magistrala, and across the strait there's the island of Hvar

Župa pripada općini Podgori u Splitsko-dalmatinskoj županiji. Mjesto Drašnice (Dračnice), smješteno u uvali Svetoga Križa, spominje se prvi put u turskom dokumentu 1523. godine. Selo je postojalo i prije, što potvrđuju srednjovjekovni stećci i ostaci sarkofaga iz rimskog doba. Župa je od starine imala dva naselja, ono ispod brda i drugo pri moru, zvano Kvanj. Selo pri moru, uz crkvu sv. Jure, vjerojatno je postojalo i u srednjem vijeku. Tu su se g. 1563. sklonili franjevci iz Hercegovine s nekoliko obitelji. Oni su prihvatili pastorizaciju sela pa i kasnije kad su prešli u Živogošće.

banner biokovo

Biokovo se nalazi na području gradova Makarska i Vrgorac, te općina Brela, Baška Voda, Tučepi, Podgora, Zagvozd, Zadvarje i Šestanovac. Sela u Zagori pod Biokovom smještena su na 1100 m nadmorske visine. Proteže se od prijevoja Dubci na zapadu do prijevoja Sarnač na istoku, te od prijevoja Turija iznad Župe na sjeveru do makarskog poluotoka Osejava na jugu. U masiv Biokovo u širem smislu ubrajaju se i planine Rilić i Sutvid kao jedna cjelina, te Vrgorsko gorje s hrbatima Šibenika, Mihovila i Matokita kao druga.

Najviši vrh planine je Sveti Jure, visok 1762 metra, na kojem se nalazi TV odašiljač i do kojeg vodi Biokovska cesta duga 23 km.

Područje planine Biokovo je proglašeno Parkom prirode 1981. godine. Republika Hrvatska je 1998. godine osnovala Javnu ustanovu Park prirode Biokovo, čija je djelatnost zaštita, održavanje i promicanje Parka prirode Biokovo.

Glavni ulaz na planinu Biokovo, uz brojne šetne staze, nalazi se na 6. kilometru državne ceste Makarska – Vrgorac (predio Stara), gdje počinje Biokovska cesta, a označen je znakovima obavijesti i smeđom signalizacijom.

Povijest

banner povijest

Gradine i gomile ostavština su Ilira, prastanovnika balkanskog poluotoka. Manji broj gomila nalazi se u priobalnom pojasu, dok se velika većina nalazi u zabiokovskom pojasu, gdje su smještene i gradine.
Na ovećem arealu, na kojem su danas nalaze maslinici, nekoć je stajalo naselje iz doba rimske prevlasti. Inače, na tom prostoru može se pratiti kontinuitet stanovanja još od prapovijesti - nedaleko oveće izvidničke gomile nastalo je antičko naselje. Na tom području rukom možete u nekoliko sekundi skupiti što građevnog, što kuhinjskog keramičkog materijala!!!
Po predaji, ovo naselje su uništili nepoznati barbari nakon pada rimskog carstva, koji su samo projurili krećući se od istoka prema zapadu, prema današnjoj Italiji i Francuskoj.
Rani srednji vijek, dakle period od osmog do jedanaestog stoljeća, vrlo je mutan što se tiče povijesnih zbivanja na području Makarskog primorja. Tek se sporadično javljaju neki indikatori koji upućuju na eventualna zbivanja. Nedaleko od već spomenutog prostora na kojem je bujao život u rimskom periodu, početkom 12. stoljeća podiže se crkvica svetog Mihovila, iznad susjednog mjesta Igrana.
Krajem petnaestog stoljeća, prodiru Turci u Bosnu, te uzrokuju seobu bosanskog stanovništva, koje bježi na priobalje. Među njima su bili i franjevci, koji su zgodnim našli podići crkvicu i samostan u Drašnicama. No, nenaviknuti na žestoku buru, kakva zna ponekad zapuhati podno Biokova, pobjegoše iz Drašnica na jug u desetak kilometara udaljeno naselje - Živogošće.
Iz sedamnaestog stoljeća, također nedaleko od već spomenutog mjesta na kojem se može pratiti život, podiže se crkvica sv. Stipana, no, najvjerojatnijeje na njenom mjestu već prije ležala starija crkvica. Od ostalih crkava spomenimo sv. Jurja na obali, ujedno i zaštitnika Drašnica, sv. Katu, sv. Jurja u Sridi sela, sv. Roka na Izbicu, te manju kapelicu sv. Nikole u zaseoku Urlićima.
Ono po čemu su Drašnice specifične su odlično očuvane kamene kuće iz podbiokovskog pojasa, u kojem se živjelo do velikog potresa 1962. godine. Iste godine počela se graditi i Jadranska magistrala, koja je uvjetovala seljenje stanovništva u priobalje. Ujedno jača i turizam, te se život jednostavno preko noći preselio u priobalje. Drašnice su mali lokalni ˝Pompeji˝, jer se u podbiokovskom pojasu može osjetiti duh vremena kakav je stoljećima bio dominantan na ovom tlu. Tu se nalaze spomenute stare kuće od kamena, ispred nekih se nalaze drevna oruđa za obradu maslina - turnji, a unutar svake kuće i danas se nalazi autentičan interijer. 

Izvor: http://www.drasnice.hr/, Wikipedia

Rezervacija / Kontakt

Osoba za kontakt: Damir Urlić
Adresa:

Soline 15  

21328 Drašnice, Hrvatska                       

Email: damirurlic@hotmail.com
Tel: +385 91 5186539
 

Kako do nas?

 

Iznajmljivanje apartmana

Nudimo kvalitetan smještaj na vrhunskoj lokaciji tik uz more, sve to uz povoljne cijene.

Prosurfajte našim stranicama, informirajte se te na kraju za bilo kakve upite kontaktirajte nas!

Smještaj / Cjenik

Aktivnosti i dodatne usluge

O Drašnicama